Paški karneval

Ricavac

 

Materijali su korišteni iz knjige: Josip Portada "Paški karnevali", 2010. god.

 

 

Naziv ovog običaja vjerojatno dolazi od riječi rikati ili vikati. Običaji slični paškom ričavcu postoje u mnogim dijelovima Hrvatske, ali se od većine tih običaja razlikuje po strogim pravilima i načinu izvođenja. Ričavac se u Pagu održava samo četvrtkom navečer. Suština ovog običaja je obilaženje kuća radi dobovanja poklona. Maškare se za ričavac pripremaju kasno poslijepodne i to odabiranjem ili izrađivanjem prikladnih maski. Kako se ričavac održava na otvorenom, na ulicama i na trgovima, karnevalski kostim mora biti drugačiji od karnevalskih kostima kakvi se oblače za večernje karnevalske zabave koje se održavaju u zatvorenom prostoru. Kostim za ričavac mora biti lagan i prilagođen oblačenju preko zimske odjeće. Ponekad se izrađuju kostimi od debljeg materijala, prikladni za dulji boravak na otvorenome. U ričavac se odlazi isključivo u grupama, a grupe maškara se okupe na unaprijed dogovorenom mjestu, uglavnom u obiteljskoj kući jednog od sudionika ričavca. Nakon toga se uzimaju košare ili vrećice i dogovora se o području koje će se obilaziti. Ponekad se veće grupe maškara podijele u dvije ili tri manje i svaka obilazi drugi dio grada. Nakon dogovora, maškare izlaze i zaustavljaju se pred kućama, kucaju na vrata, pozivaju domaćina od kojeg očekuju poklon. Do sredine 20. stoljeća maškare su domaćina pozivale pjesmom, a njegov odaziv i poklon koji im je dao nagrađivale su plesom. Koncem 20. stoljeća ustalio se običaj kucanja na vrata, pozivanja domaćina riječima „Maškare, maškare“, uzimanjem poklona i zahvalom. Nekada se maškarama na poklon davala isključivo hrana, a najčešće su se davala jaja, komadi sira, pršuta, slanine, a davao se kupus, krumpir, kapula i slično. Nakon prikupljanja poklona grupa maškara bi se okupila i od poklona bi napravila jelo, a uz jelo se pjevalo i plesalo. Taj je običaj koncem 20. stoljeća potpuno nestao, a promijenila se i vrsta poklona. Umjesto jaja, sira, slanine i slično, maškarama se daju slatkiši i voće, uglavnom jer u ričavcu sudjeluju maškare mlađe životne dobi, a često i djeca. Prema strogim pravilima, maškare ne smiju kucati na vrata kuće u kojoj nije upaljeno svjetlo. Naime, domaćin koji iz bilo kojeg razloga (korota, bolest i sl.) ne želi primiti maškare, u vrijeme ričavca gasi svjetlo u prizemnim prostorijama. Kada naiđu na kuću u kojoj je upaljeno svjetlo, maškare kucaju na vrata, ali smiju pokucati najviše tri do četiri puta. Maškare ne smiju otvarati vrata već to smije učiniti samo domaćin. Ukoliko se domaćin ni nakon četvrtog  poziva ne odaziva, maškare ne smiju dalje kucati ni pozivati. Obilazak kuća traje između dva i tri sata, a duljina obilaska često ovisi o vremenu. Kada je loše vrijeme, bura ili kiša, ričavac traje kraće, a kada je lijepo vrijeme, ričavac traje duže. Ričavac je  vjerojatno najstariji dio paškog karnevala.