Paški karneval

Pučki napjevi

 

Materijali su korišteni iz knjige: Josip Portada "Paški karnevali", 2010. god.

 

PAŠKI KARNEVAL

Materijali su korišteni knjige: Josip Portada "Paški karnevali", Edicija kulturna baština grada Paga, Centar za kulturu i informacije Pag, 2010. god.

Tekstovi i fotografije objavljeni na ovoj stranici su zaštićeni. Vlasnik autorskih prava dozvoljava njihovo korištenje uz navođenje izvora.

 info@pagpress.com

 

 

 

„Karnevale dobro moje, karnevale

Oj dobro moje.

Odra si mi šjole moje, odra si mi, oj

Šjole moje“

Notne zapise puckih napjeva izradio je glazbenik Jure Maržić i objavio ih u  „Zborniku starih paških napjeva“, no Maržić je izradio i prve tonske zapise pučkih napjeva o čemu kaže:

„Prve pjesme starih paških napjeva snimljene su 1980. godine u studiju Radio Zadra. Prvi pjevači  muških paških pučkih  napjeva, mantinjuda i  karnevalskih napjeva bili su Ante Fabijanić (Šejmen) i pok. Josip Sabalić (Risto), poznati pjevači starih paških napjeva. Prve ženske paške pučke napjeve snimile su  sestre Bepina Valentić (Kranjcika) i Marija Maržić (Kranjcika) tada za potrebe Radio Zagreba. Muški napjevi snimljeni su  na singl ploči ansambla  „Punta Skala“ iz Zadra, a članovi tog ansambla bila su  dva Pažanina,  bariton Ivica Oštrić (Čurligo) i harmonikaš Marin Maržić (Šmamjak).“

Jure Maržić je u svojoj knjizi zapisao i tonski obradio 211 pučkih napjeva, a od toga jedanaest karnevalskih.

 

„Danas kolo oće biti, danas kolo, oj

Oće biti.

A preksutra oće neće, a preksutra oj

Oće neće“

 

O načinu pjevanja paških pučkih napjeva, Maržić navodi:

„Pjevaju se u dva glasa, s time da u prvom taktu počinje solo s drugim glasom, onda se nastavlja dvoglasno i završava unisono  na drugom stupnju. Početi može pjevati prvi glas, ali obavezno dionicu drugog glasa. Tempo je različit, većinom sporo do umjereno tempo.“

Maržić dalje navodi:

„Stari paški pučki napjevi po nekim povijesnim izvorima stari su preko 600 godina. Jedan dio napjeva pjevao se još u Starom gradu, a jedan dio je nastajao tijekom povijesti do danas. Kolike su umjetničke i folklorističke vrijednosti ovih naših napjeva, pokazuju i mišljenja naših poznatih muzikologa. Nakon nastupa klape „Pag“ u Kraljevici na „Večeri u Frankopanu“ poznati voditelj dalmatinskih klapa prof. dr. Nikola Buble, profesor na Glazbenoj akademiji u Splitu je izjavio da su sve klape pjevale kvalitetno, ali da su vrhunac svega bili stari paški napjevi. Slično je zapisano u biltenu nakon Drugog susreta muških izvornih grupa iz Hrvatske u Ivanić Gradu, gdje je nastupala i klapa „Pag“ i pjevači starih pučkih napjeva. Pohvalu je izrekao Božo Potočnik iz zagrebačkog “Lada“ i voditelj „Ladarica“. Većina je poznatih stručnjaka istog mišljenja.“

Pučke napjeve grada Paga prikupio je i u knjizi "Zbornik starih paških napjeva" objavio glazbenik Jure Maržić Smamjak. Jure Maržić je uz to prvi  izradio notne zapise paških pučkih napjeva što je djelo od izuzetne važnosti jer se nikada neće zaboraviti način na koji se paški pučki napjevi izvode.

 

 

Oj Pijaco, široka i duga,

Po te sam se šetao do duga.

Od pol noći sve do bijela dana,

ja i moja vjerenica mlada.

 

 

Ulicom ću tvojom pasivati,

I vesele danke spovajati,

Stoj vesela, vesela mi bila,

Za mene te mati porodila

 

 Zbogom polja i zbogom livade

I moj lipi cvitu vinograde,

kojem sam pasivao vrime,

sve do svoje dvajsete godine

 

Vilo moja, napoj meni konja

i na konju sivog sokola

Oj studence, vrilo hladne vode

ti napoji žedno srce moje

 

 

 

 

 

 

Lipe su nam paškinje divojke,

pod košuljom vidu im se dojke.

Prsa su im širokoga poja,

ke mladiću nedaju spokoja

 

 

 

Tiha noć je, svud tišina vlada,

Kako dvije rad ljubavi strada.

Pod zelenim jablanom su stali,

Jedan drugom u zagrljaj pali.

 

 

 

KARNEVALSKI PUČKI NAPJEVI GRADA PAGA

 

 Dobro doša kad si doša, dobro doša,

Oj kad si doša.

 

 Sve maleno pomaleno, sve maleno,

oj pomaleno

 

I pokupi sve u kolo

I pokupi sve u kolo, i pokupi, oj sve

U kolo

 

 Igraj kolo naokolo

Igraj kolo naokolo, igraj kolo, oj

Naokolo.

 

 

Karnevale, dobro moje

Karnevale , dobro moje, karnevale,

oj dobro moje.

Odra si mi šjole moje, odra si  mi, oj

šjole moje

 

Car Konstantin di se rodi, car

Konstantin, oj di se rodi.

U Budimu bijelome, u kraljevstvu,

oj slavenskome

 

Danas kolo oče biti, danas kolo, oj

oče biti.

A preksutra oče neće, a preksutra, oj

oče neće.