Paški karneval

Paški karneval

 Josip Portada

info@pagpress.com

O POVIJESTI PAŠKOG KARNEVALA

 

Materijali su korišteni iz knjige Josip Portada "Paški karnevali", 2010. god.

 

 


Prvi zapis o Paškom karnevalu objavljen je 1846. godinea u tekstu se navodi kako je Paški karneval dugogodišnja tradicija. Iz toga se može zaključiti kako se Paški karneval održavao i prije 1846. godine. U tekstu o Paškom karnevalu iz 1846. godine objavljen je i tekst Paške robinje te se navodi kako se Paška robinja izvodi u vrijeme karnevala, te da dapače, karnevalska događanja počinju izvođenjem Robinje. Dramaturška struktura Paške robinje potvrđuje takav navod jer Robinja završava pjesmom i kolom. U 19. stoljeću je, dakle, Paški karneval bio dio paške tradicije, a to znači kako se održavao i znatno prije 19. stoljeća. Najvjerojatnije se održava od 13. stoljeća, no za takvu tvrdnju nema izravnih, već samo neizravnih dokaza. Paški karneval se sastoji od niza elemenata koji su nastali temeljem raznih utjecaja i koji su, po načinu izvođenja, vrlo stari. Na strukturu Paškog karnevala su znatno utjecali stanovnici koji su se iz Like i Bosne u 16. i 17. stoljeću naselili u Pagu. No, od svega, na strukturu i način održavanja Paškog karnevala je najviše utjecao Venecijanski karneval. U obliku u kojem se  danas izvodi, Venecijanski karneval je prvi puta održan 1296. godine. Odlukom Velikog vijeća grada Paga, Pag se u 14. stoljeću priključio Veneciji, tada jednoj od najvećih gospodarskih i vojnih svjetskih sila. Tijekom 15. i 16. stoljeća utjecaj Venecije na život u Pagu je bio nesporno velik. Dokaza za to ima dosta, a treba spomenuti način gradnje u srednjovjekovnoj jezgri Paga, most Katine, Pašku alku (koja se održavala do 19. stoljeća), narodnu nošnju, razna slatka peciva (baškotini, kolaciči) i veziva (čipka i merlić). Pag je vjerojatno vrlo rano prihvatio nešto od Venecijanskog karnevala, kojem je Paški karneval i danas u mnogim elementima sličan, a u nekima identičan.

Povijesni aspekti

Kako bi se proučila povijest Paškog karnevala i utvrdilo vrijeme kada se počeo održavati, mora se tragati za izvorima kojih, međutim, nema dovoljno. No, neke činjenice su pouzdane. Prvo, karneval se održavao u gradovima koji su imali trg, a stari grad Pag je imao trg. Drugo, karneval se održavao samo u kršćanskim zemljama, a grad Pag je u srednjem vijeku, kada je karneval nastao, pripadao kršćanskom okruženju. Može se pretpostaviti kako se neki oblik karnevala, koji nije jednak suvremenom karnevalu, u Pagu održavao već u 10. stoljeću, na tamelju odredbi Crkve iz 9. stoljeća da je u ponedjeljak i utorak uoči Čiste srijede ili Pepelnice obavezan post. Nedjelja prije Pepelnice ili Čiste srijede (Cista srida) nazvana je dominica carnis priviiodnosno nedjelja bez mesa. Neki znanstvenici smatraju kako je upravo dominica carnis privii zaslužna što se pojavila riječ karneval, što se objašnjava hrvatskom riječju mesopust, odnosno dan bez mesa-post bez mesa, a koja se u hrvatskom jeziku prvi puta pojavljuje 1782. godine. Od 9. do 13. stoljeća su se, prije korizme, održavale kontrolirane i suzdržane karnevalske zabave. Međutim, karneval se mijenjao i s vremenom je postao vrlo slobodna zabava, uz korištenje raznolikih maski i obilnih količina jela i pića. Ta se promjena dogodila u Renesansi (15.-17. st.). Skromne karnevalske zabave, koje su se svodile na obiteljska druženja, su u vrijeme Renesanse postale atraktivne plesne i dramske zabave pod maskama i u to vrijeme se pojavilo pravilo kako je u karnevalu dozvoljeno mnogo više nego u svakodnevnom životu, što se ponajviše odnosilo na zajedničko druženje pripadnika raznih staleža i na muško-ženske odnose. U 15. stoljeću Pag je bio bogat grad, a Pažani su u to vrijeme poduzeli najveći pothvat u svojoj povijesti - izgradili su novi grad. Utjecaj Venecije na život u Pagu je morao biti iznimno velik. Pažani su putovali u Veneciju, a Venecijanci su dolazili u Pag. Neki Venecijanci su u Pagu ostali živjeti. Takvi kontakti mogli su utjecati i na Paški karneval. No, na Paški karneval, ili barem na neke elemente Paškog karnevala (npr. ričavac i pastirske igre), mogli su utjecati i mnogo stariji, takozvani poganski običaji ispraćanja zime i dočekivanja proljeća. U starom Rimu su se održavale Saturnalije (od 17. do 24. prosinca) koje su sadržavale neke elemente zanimljive i za karneval. Saturnalije su imale velik utjecaj na organiziranje sličnih događanja u većem dijelu Mediterana, a kako je otok Pag dio Mediterana, nije isključeno da su Saturnalije imale utjecaj i na neke običaje u Pagu, osobito jer su Rimljani bili na Pagu. Saturnalije su podrazumijevale veselje i darivanje, a veselje i darivanje je i dio karnevalskih običaja. No, kada se govori o Saturnalijama i suvremenom karnevalu, pa tako i Paškom, važno je  nešto drugo. Posljednjeg dana Saturnalija gospodari i robovi su se izjednačavali u pravima i robovi su, uz prigodnu zabavu, od gospodara preuzimali vlast. Predaja vlasti je danas obavezan dio mnogih karnevala pa tako i Paškog karnevala. Velika je vjerojatnost kako su se u Paški karneval uklopili neki običaji, vremenom modificirani, koji su stariji od Venecijanskog karnevala.

Suvremeni karneval i sociji

Karneval je u 13. stoljeću postao zabava ispunjena veseljem, pjesmom, plesom, uz vrlo slobodno ponašanje žena i muškaraca pod maskama i takav je, uz manje izmjene, ostao do suvremenog doba. Postoji nekoliko istraživanja (jedno je provedeno i u Pagu 1988. godine) koja dokazuju kako je nekada gotovo 60 posto brakova nastalo od veza sklopljenih na karnevalskim zabavama. Karneval je, naime, bio dobra prilika za prve kontakte, upoznavanje i druženje. Sudionici karnevalskih događanja bili su  pod maskama i kontakt je bio lakši, a pristup jednostavniji. Tijekom stoljeća u Paškom karnevalu su se vjerojatno događale mnoge promjene, a prva zabilježena promjena se dogodila na kraju 18. i na početku 19. stoljeća. Naime, neki su zloupotrebljavali karneval i pravo na nošenje maski i za vrijeme karnevala su se bavili krađom. Zbog toga su, najprije Mletačka republika (18. st.), a kasnije i francuska uprava (19. stoljeće), donijele uredbe o sigurnosti na karnevalskim zabavama. Tada su se karnevalske zabave s otvorenog prostora preselile u obiteljske kuće. Takve zabave su imale razne nazive, a zadržao se jedan naziv, sociji (društvo, ekipa). Zabave su organizirali pojedinci, redovito mladići, koji bi iznajmili prostor za karnevalsku zabavu. Na zabavu su pozivali isključivo djevojke, a mladići su dolazili bez poziva. Svaki organizator je želio pridobiti što više popularnih i ljepših djevojaka, a pridobivale su se na razne načine, preko veze (rodbine i prijatelja) ili poklonima. Među poklonima prednjačile su naranče. Pozivanje što više popularnih i lijepih djevojaka imalo je smisla jer je na zabave, na kojima su bile takve djevojke, dolazilo više mladića. Organizator je na zabavi obično bio i vođa plesa (capo balo, capo bali). Na socijima se sviralo frulama i harmonikama. Muškarci su stajali na jednoj, a djevojke na drugoj strani prostorije. Na većini zabava jedna trećina prostorije je bila prekrivena zavjesom. Djevojke su odlazile iza zavjese, a mladići su ih pozivali na ples nudeći im poklon (jabuku, naranču, slatko). Pozivanje djevojaka na ples bilo je nalik zabavnoj dražbi. Prema svjedočenjima sudionika starih socija, djevojke nisu uvijek prihvaćale pozive mladića koji su im nudili najbolje poklone, nego pozive mladića koji su im se sviđali. Izlazak djevojke ispred zavjese značio je prihvaćanje poziva na ples, a često i puno više od toga. No, djevojke su se ponekad željele samo zabavljati i plesati. U takvim slučajevima su prihvaćale poklone i pozive na ples, ali se nisu dva puta odazvale pozivu istog mladića. Način održavanja socija povezuje Paški karneval s karnevalima u Europi. Naime, u Europi je bilo uobičajeno kupovanje ili "bilježenje" plesa, a uopravo to se događalo na socijima. Sociji su imali i posebno društveno značenje. Djevojke su se, nakon što navrši određenu dob, predstavljale javnosti, što je bio simboličan ulazak u društveni život. Ulazak u društveni život značio je slobodu u traženju i odabiru prijateljica i mladića. U Pagu su od 18. stoljeća djevojke s navršenih 16 godina prvi puta odlazile na zabave upravo u vrijeme karnevala, na socije. Druga velika zabilježena promjena u Paškom karnevalu dogodila se u vrijeme Preporoda, u drugoj polovici 19. stoljeća. U doba Preporoda je obnovljena ženska renesansna odjeća živih boja koja je nazvana narodnom nošnjom, obnovljeni su pučki napjevi i Paška robinja. Promjena u Paškom karnevalu dogodila se i 1929. godine kada je zadarski glazbenik Šime Dešpalj uglazbio Paško kolo koje od tada na karnevalu izvodi limena glazba. Polovicom 20. stoljeća Paška robinja je izgubila značenje koje je imala jer se više nije održavala na početku karnevala nego za vrijeme tzv. zadnjih dana karnevala. Sredinom 20. stoljeća u Paški karneval je uveden ispraćaj mesopusta koji je dobio naziv Marko, uvedena je povorka (po uzoru na Venecijanski karneval), uveden je princ karnevala koji, što je drugačije nego u svim drugim karnevalima, vlast preuzima na kraju, a ne na početku karnevala. Narodno kolo je dobilo naziv Paško kolo, a u Paško kolo je, od sedamdesetih godina 20. stoljeća, dozvoljen ulazak djece. U Paškom karnevalu su se, tijekom stoljeća, događale razne promjene koje su ga oblikovale, no temeljna struktura karnevala, kakva je nastala u srednjem vijeku, se nije promijenila. Paški karneval je sličan karnevalima koji se održavaju u drugim gradovima, no ima tri elementa koji ga čine drugačijim od svih karnevala na svijetu. Paški karneval ima Paško kolo, jedini ima pučku dramu koja se neprekidno izvodi najmanje dva stoljeća i najdulje traje. Do početka devedesetih godina 20. stoljeća Paški karneval je bio jedan od najbolje organiziranih karnevala u Hrvatskoj, a zbog svoje izvornosti bio je zanimljiv povjesničarima, etnolozima i drugim znanstvenicima. Uz karneval u Senju i Rijeci, Paški karneval je bio i najpoznatiji u Hrvatskoj. To se promijenilo početkom devedesetih godina 20. stoljeća, jer se od tada karneval organizira u gotovo svim gradovima. No, Paški karneval je po bogatstvu tradicijskih elemenata bez premca u svijetu. Za Paškinje i Pažane karneval je bio i ostao jedan od najvažnijih običaja grada Paga koji je, upravo  zahvaljujući tome, opstao od srednjeg vijeka do suvremenog doba.